U Amsterdamu se uživanje ne objašnjava — ono se podrazumijeva. Čak i saobraćaj izgleda kao dogovor, a ne kao sukob.
Rijksmuzej je najpoznatiji i najposjećeniji muzej u Holandiji.
Osnovan 1800. godine, u današnju zgradu — neogotičku katedralu znanja — uselio se 1885.
U njemu se čuva više od milion predmeta, a izloženo je oko 8.000.
Ostali strpljivo čekaju svoje vrijeme.
U srcu muzeja stoji Rembrant.
Velik. Moćan. Nepomirljiv.
Piše i fotografiše (kod fotografije pomogao Adnan Slomić): Zoran M.Kos
Kultura nije izdvojena od života — ona je njegov dio.„NOĆNA STRAŽ“ — SLIKA KOJA JE PROMIJENILA UMJETNOST
Amsterdam se ne osvaja — on se polako upija.Nedaleko su i kanali sa čuvenim The Bulldog coffee shopovima: prvi put — Coca-Cola, drugi put — svemirski kolač.
Sve je u pokretu, a ništa nije u žurbi.
Kanala ima toliko da grad izgleda kao da plovi sam kroz sebe.Ovdje ljudi znaju i vole da uživaju — za razliku od svojih komšija Nijemaca, kod kojih je i uživanje pod pravilnikom.
Amsterdam se ne osvaja — on se polako upija. Mnogo zelenila, bilja i cvijeća. Životinje kao dio pejzaža.Psi na platnu-Noćna stražaI, naravno — bicikli. Svuda. Tiho, uredno, slobodno.
Ovdje ljudi znaju i vole da uživaju — za razliku od svojih komšija Nijemaca, kod kojih je i uživanje pod pravilnikom.
Ta razlika se najbolje vidi u saobraćaju: bez trube, bez nervoze, bez nadmoći.
Ispred i oko Državnog muzeja Holandije — Rijksmuzeja — život teče prirodno.
Kroz sam muzej prolazi podzemni prolaz: njime zajedno idu pješaci i biciklisti.
Kultura nije izdvojena od života — ona je njegov dio.
VODIČ KOJI JE RAZUMIO OBA SVIJETA
Imao sam fantastičnog vodiča — Adnana Slomića, mladog, vrlo obrazovanog čovjeka.
Najboljeg u svojoj generaciji, kome je dosadila neorganizovanost naše države, loši uslovi života i zagađenost Tuzle i okoline.
Holandija mu nije oduzela identitet — dala mu je prostor da diše.
I da radi kako zna.
RIJKSMUZEJ — HRAM UMJETNOSTI I ZNANJA
Rijksmuzej je najpoznatiji i najposjećeniji muzej u Holandiji.
Osnovan 1800. godine, u današnju zgradu — neogotičku katedralu znanja — uselio se 1885.
U njemu se čuva više od milion predmeta, a izloženo je oko 8.000.
Ostali strpljivo čekaju svoje vrijeme.
U srcu muzeja stoji Rembrant.
Velik. Moćan. Nepomirljiv.
„NOĆNA STRAŽA“ — SLIKA KOJA JE PROMIJENILA UMJETNOST
Rembrantova „Noćna straža“ (1642) nije noćna.
Potamnila je vremenom — zbog laka i čađi. Radnja se dešava danju.
Pravi naziv slike glasi:
„Četa kapetana Fransa Baninga Koka i poručnika Viljema van Rejtenburha“.
Rembrant je prekršio sva pravila:
umjesto mirnog grupnog portreta — pokret, drama i haos.
Trenutak uhvaćen u hodu.
Neki naručioci bili su nezadovoljni.
Nisu svi jednako vidljivi.
Tako je Rembrant počeo gubiti naklonost elite.
Slika je preživjela noževe, kiselinu, ratove i ideologije.
Danas se čuva u posebnoj, klimatski kontrolisanoj sali.
Njena restauracija izvođena je javno — pred očima posjetilaca.
OSTALA UMJETNIČKA BLAGA
Rembrant — „Jevrejska nevjesta“
Ljubav na platnu.
Van Gog je rekao da bi dao deset godina života da može dvije sedmice sjediti pred njom.
Jan Vermer — „Mljekarica“
Tišina kao vrlina.
Obična žena osvijetljena kao svetica.
Jan Vermer — „Žena koja čita pismo“
Intimnost bez publike.
Velika umjetnost ne viče — ona šapuće.
Frans Hals — „Veseli pijanica“
Život bez uljepšavanja.
Osmijeh uhvaćen prije nego što je poziranje izmišljeno.
Model broda „Vilem Rekst“
Detaljniji od mnogih pravih brodova.
Podsjetnik da je Holandija bila pomorska sila.
Azijska i afrička zbirka
Kolonijalna prošlost nije sakrivena.
Izložena je kao pitanje — ne kao trofej.
Rijksmuzej nije samo muzej slika.To je muzej moći, trgovine, vjere, grijeha i talenta.
A „Noćna straža“ stoji u njegovom središtu kao podsjetnik da umjetnost nastaje onda kada nekome padne na pamet da prekrši pravilo.
N2032
KOFI-ŠOPOVI — RAZUM ILI TRŽIŠNA SVOBODA
Amsterdam je poznat po legalnoj prodaji kanabisa, ali to nije samo „paralelna kultura“ — to je i turistička industrija.
Posjeta kofi-šopu nije turistički trik — to je susret sa sistemom koji balansira između svakodnevnog života i državne kontrole.
Kofe-šopovi su mjesta interakcije, ali i upozorenja: svaka sloboda ima svoju cenu.
Amsterdam je grad kontrasta:
kanali koji tišinom pričaju prošlost,
ulica crvenih fenjera koja prikazuje koliko je sloboda iluzija,
kofe-šopovi kao simbol moderne tolerancije.
U Amsterdamu svako gleda ono što želi: od istorije do sopstvene zabave.
I to je Amsterdam: ništa se ne forsira, sve se prepušta mjeri pojedinca.
By Zoran M.Kos
Постављање линк према веб-сајту https://www.the-dog-republic.com/
Уколико одржавате веб сајт, није потребно да тражите дозволу како бисте поставили директан линк на странице овог веб сајта. Међутим, није дозвољено постављање линка на начин који би погрешно представио извор или садржај.
