Komentari, reagovanja, prijedlozi, sugestije

КУЛТУРА СЕЋАЊА ИЛИ ДИЗАЈН ЗАБОРАВА

СКРИГИНОВА СЕНКА НАД КОЗАРОМ: Како је „режирана истина” појела стварне жртве

Vrijeme čitanja / Reading Time: 4 min

Док у  Јасеновцу данас “кмечимо” над стакленим витринама и амбијенталним свјетлом, заборављамо да је наш пад у естетику почео много раније. Пре тачно 44 године почео је крај идеологије која нам је продала „умивену” смрт, а Жорж Скригин је био њен врховни режисер. Ово је прича о томе како су Милица Тепић и Миља Марин постале иконе, док су њихова кнежпољска страдања остала изван кадра

Пише: Зоран М.Кос, уредник

(više…)

Nastavi čitati: СКРИГИНОВА СЕНКА НАД КОЗАРОМ: Како је „режирана истина” појела стварне жртве

Drugi pišu - prenosimo u cjelini

Од Козаре и Босанске Крајине до самог врха југословенске власти

Сестре Перовић

Vrijeme čitanja / Reading Time: 6 min

Породица Перовић, а посебно сестре Перовић, припадају кругу најзанимљивијих и најконтроверзнијих појава југословенске историје XX века. Њихове биографије укрштају се са кључним личностима Народноослободилачког покрета, Комунистичке партије Југославије и послератне државне и културне елите. Иако су у јавности најчешће помињане кроз љубавне и брачне везе са истакнутим мушкарцима тог времена, улога сестара Перовић далеко превазилази приватне оквире и захтева озбиљно историјско преиспитивање.

(više…)

Nastavi čitati: Сестре Перовић

Iz naše arhive - Sjećanja

Dragoja Dragutin Kos – senka koja je pratila Tita do groba (2)

Svedočanstva iz senke istorije: Čuvar maršalovih tajni

Vrijeme čitanja / Reading Time: 3 min

U velikim istorijskim narativima često ostaju nevidljivi oni koji su bili najbliži centru moći. Njihova imena retko se nalaze u udžbenicima, a njihove biografije žive tek u sećanjima, fragmentima i svedočenjima. Ova priča pripada upravo toj vrsti pamćenja. Kao drugi deo serijala Svedočanstva iz senke istorije, ona osvetljava život Dragoje Dragutina Kosa, čoveka koji je gotovo dve decenije proveo u neposrednoj blizini Josipa Broza Tita — bez prava na javni glas, ali sa teretom najdubljeg poverenja.

(više…)

Nastavi čitati: Svedočanstva iz senke istorije: Čuvar maršalovih tajni

Iz naše arhive - Sjećanja

ГЛАСОВИ ТЕШАНОВИЋА (1. ДЕО)

Липовац 1942: Дан када је презиме постало пресуда

Vrijeme čitanja / Reading Time: 3 min

Да је дочекала седми март, бака Мара Каурин би напунила 94 године. Отишла је тихо, неколико недеља пре рођендана, носећи са собом последње живе слике једног времена које смо прерано заборавили или намерно прећутали. Овај фељтон је испуњење обећања датог њој – да истина о Липовцу и Јаворанима неће нестати са њеним последњим дахом.

Пише: Зоран М. Кос

(više…)

Nastavi čitati: Липовац 1942: Дан када је презиме постало пресуда

In memoriam

Сјећање на Мару Каурин (1932–2026) – ИСПОВЕСТ: ОД ЛИПОВЦА ДО КУЉАНА – ЖИВОТ ПОД ТЕРЕТОМ ПОРЕКЛА

Отишла је Мара Каурин: Последња чуварка сећања на војводу Лазара Тешановића

Vrijeme čitanja / Reading Time: 3 min

Мара Каурин (1932–2026)
Да је дочекала седми март, напунила би 94 године. Уместо рођендана, испраћамо жену чија је судбина била огледало српске голготе кроз два рата и две државе.

(više…)

Nastavi čitati: Отишла је Мара Каурин: Последња чуварка сећања на војводу Лазара Тешановића

Drugi pišu - prenosimo u cjelini

Svedočanstvo iz septembra 1995.: Kada čovek preživi ono što se ne zaboravlja

Hteli su me ubiti i baciti u Unu

Vrijeme čitanja / Reading Time: 8 min

Мирко (Милутина) Кос, стар 57 година, електричар по занимању, из села Челебинци, највећи дио радног вијека провео је радећи по свијету, а најдуже је радио по терену. У Хрватској фашистичка и националистичка хистерија натјерала га је да напусти многе друге Србе те просторе и врати се у своју матичну општину Козарску Дубицу.
Случај и стицај несрећних околности учинили су да Мирко буде један од оних наших људи који је у овом рату доживио пакао из непосредне близине, постао свједок злочина и осјетио бестијалност и безобзирност усташтва, њихове крвожедне методе и злодјела.

Пише: Миро Батос (Билтен: Информативни лист 11. пешадијске бригаде Козарска Дубица, бр. 16, децембар 1995. Козарска Дубица: 11. пешадијска бригада.)

(više…)

Nastavi čitati: Hteli su me ubiti i baciti u Unu

Drugi pišu - prenosimo u cjelini

МИРКО КОС, ИЗ КОЗАРСКЕ ДУБИЦЕ ЧОВЈЕК КОЈИ ЈЕ ПРЕЖИВИО УСТАШКО ЗАРОБЉАВАЊЕ СЕПТЕМБРА 1995. ГОДИНЕ

“ФРАНЦУСКА КРАВАТА” НА УСТАШКИ НАЧИН

Vrijeme čitanja / Reading Time: 6 min

 

Дубичанац, Мирко Кос, преживио је сва мучења Туђманових бојовника
„нове демокрације” 

Од ножева, паљења и метака.И тако полумртав успио им побјећи

Пише: Зоран Барош („Козарски вјесник“, 29. септембар 1995.)

(više…)

Nastavi čitati: “ФРАНЦУСКА КРАВАТА” НА УСТАШКИ НАЧИН

Turizam

“Pukotina divna” razotkriva nepravdu: Od lokalnog šefa do Strazbura i suda – potpisnici idu do kraja

Grad koji uvek plaća više: Zašto je Kozarska Dubica postala simbol preskupih odluka Kozarska Dubica – mala opština, ogromni računi: Ko nas tera da budemo najskuplji? Skupo ime, skupa ćutnja, skupa sudbina: Zašto je Kozarska Dubica uvek prva na udaru

Vrijeme čitanja / Reading Time: 4 min

 

Ko i zašto pretvara Kozarsku Dubicu u grad preskupog ćutanja?  Grad koji uvek plaća više: Zašto je Kozarska Dubica postala simbol preskupih odluka  Kozarska Dubica – mala opština, ogromni računi: Ko nas tera da budemo najskuplji? Skupo ime, skupa ćutnja, skupa sudbina: Zašto je Kozarska Dubica uvek prva na udaru. Zašto baš Kozarska Dubica? Hronika grada koji u svemu mora da bude najskuplji

Specijalno za The Dog Republic

tekst i ilustracije: Goran Milutinović Vještak

 

(više…)

Nastavi čitati: Grad koji uvek plaća više: Zašto je Kozarska Dubica postala simbol preskupih odluka Kozarska Dubica – mala opština, ogromni računi: Ko nas tera da budemo najskuplji? Skupo ime, skupa ćutnja, skupa sudbina: Zašto je Kozarska Dubica uvek prva na udaru

Priče, crtice, zabilješke

Priča o Dubici koja je postala Kozarska — i zašto se imena ne menjaju bez istine

Ko menja imena gradova — i zašto to nikada nije samo administrativna odluka. Svedočanstvo o sednici, ratu i imenu koje nije nastalo iz mita, nego iz krvi.

Vrijeme čitanja / Reading Time: 5 min

 

Ko menja imena gradova?

„Okupatori“, bio je odgovor.

A onda — tišina.

Priča o jednoj sednici i imenu koje je plaćeno krvlju.

KOZARSKA/BOSANSKA  DUBICA

Demografski „Mrtvi grad“
Za razliku od Hirošime ili Varšave, koje su se nakon rata demografski obnovile i višestruko porasle, Kozarska Dubica ni do 2026. godine nije uspela da dostigne broj stanovnika koji je imala 1941. godine. Uništenje je bilo toliko temeljno da je u 513 domaćinstava ugašena svaka muška i ženska loza, čime je trajno zaustavljen biološki oporavak.
Ovi podaci svrstavaju Kozarsku Dubicu u red „najtragičnijih tačaka“ na mapi Evrope 1941–1945, gde je cilj bio potpuno fizičko brisanje jedne zajednice sa njene teritorije.

(više…)

Nastavi čitati: Ko menja imena gradova — i zašto to nikada nije samo administrativna odluka. Svedočanstvo o sednici, ratu i imenu koje nije nastalo iz mita, nego iz krvi.

Društvo i kultura

Radovan Rade Vlahović: Potkozarska svedočenja iz Drugog svetskog rata

Gde su nestali ljudi. Gde su nestali psi.

Vrijeme čitanja / Reading Time: 4 min

Potkozarski narod nije pisao knjige dok je stradao. On je pamtio. Tiho, usput, kraj ognjišta, u šumi, u jaruzi, između dva bekstva i jednog povratka kući koja više nije bila dom. Pitanja su ostajala ista decenijama: gde su nam deca, gde su roditelji, gde je blago završilo, ko ih je odveo i gde – ili bar gde se sumnja da jesu nestali.

Ovo je zapis o jednom takvom svedočenju. O ratu koji se ne pamti po datumima, nego po nestancima. I o psima, koji su stradali zajedno sa ljudima.

(više…)

Nastavi čitati: Gde su nestali ljudi. Gde su nestali psi.